AI STIGAO I NA PAŠNJAKE

Da li ćemo piti mleko od "pametnih krava"? Srpski seljak pred novim izazovom

Foto: Shutterstock
Neočekivana tehnološka revolucija dolazi sa pašnjaka, gde pametne ogrlice za krave menjaju način na koji se proizvodi hrana. Ono što deluje kao jednostavna inovacija zapravo uvodi digitalnu kontrolu u jednu od najstarijih industrija i najavljuje velike promene u poljoprivredi.

Reč je o startupu koji je privukao ogromnu pažnju investitora i stigao do vrednosti od oko dve milijarde dolara, a ideja je na prvi pogled jednostavna, ali zapravo duboko revolucionarna. Svaka krava dobija ogrlicu koja radi na solarnu energiju i povezana je sa aplikacijom, a farmer preko telefona određuje gde životinje smeju da se kreću.

Umesto fizičkih ograda, farmer na ekranu crta granice koje postoje samo digitalno. Kada se životinja približi toj nevidljivoj liniji, ogrlica reaguje zvukom i vibracijom, a krava vrlo brzo nauči da promeni pravac. Nakon samo nekoliko ponavljanja, stado počinje da se ponaša kao da ograda zaista postoji, iako je u stvarnosti nema.

krave Foto: Kurir Televizija

 Sistem može da prepozna i kada je životinja bolesna

Ono što ovu tehnologiju čini posebno fascinantnom jeste činjenica da farmer više ne mora da izlazi na teren. Umesto jutarnjeg okupljanja stoke, rada sa psima ili korišćenja vozila, dovoljno je da pritisne dugme na telefonu i celo stado menja pravac kretanja. Proces koji je nekada trajao desetine minuta sada se odvija gotovo trenutno, bez fizičkog napora.

Važno je i da ogrlice ne služe samo za kretanje životinja, već konstantno prikupljaju podatke o ponašanju, zdravlju i navikama svake krave pojedinačno. Sistem može da prepozna kada je životinja bolesna, kada je u reproduktivnom ciklusu ili kada nešto nije u redu sa njenim kretanjem. Na taj način farmer dobija uvid koji ranije nije bio moguć ni uz godine iskustva.

Foto: Zoonar/Marko Beric, Zoonar GmbH / Alamy / Profimedia

Prinosi se povećavaju i do dvadeset procenata

Preciznim upravljanjem ispašom, zemljište se koristi bolje, trava se obnavlja ravnomernije, a produktivnost farme može značajno da poraste. U nekim slučajevima, prinosi se povećavaju i do dvadeset procenata, što direktno utiče na ekonomiju cele proizvodnje.

Još jedna važna stvar je što ova tehnologija eliminiše potrebu za skupom infrastrukturom. Fizičke ograde, koje zahtevaju održavanje i često se oštećuju, postaju nepotrebne. Time se smanjuju troškovi, ali i otvara mogućnost da se farme organizuju fleksibilnije i prilagode promenama u terenu ili vremenskim uslovima.

Trenutno se ova tehnologija koristi na više od milion životinja

Investitori su prepoznali potencijal ove ideje i uložili stotine miliona dolara u njen razvoj. To nije samo ulaganje u jednu kompaniju, već signal da se poljoprivreda, jedna od najstarijih ljudskih delatnosti, ubrzano digitalizuje i postaje deo savremenog tehnološkog ekosistema.

Trenutno se ova tehnologija primenjuje na više od milion životinja širom sveta, ali globalno postoji oko milijardu goveda. To znači da je ovo tek početak i da je prostor za širenje ogroman. U širem kontekstu, ovakve inovacije pokazuju da tehnologija više ne menja samo način na koji komuniciramo ili radimo u kancelarijama. Ona ulazi u najosnovnije delove ekonomije, u proizvodnju hrane i upravljanje resursima. 

Foto: Profimedia

Koliko je ovo isplativo za srpskog seljaka?

Primena pametnih ogrlica za stoku mogla bi da donese značajne uštede srpskim stočarima, ali isplativost u velikoj meri zavisi od veličine gazdinstva i načina proizvodnje. Za veće farme, gde je trošak radne snage i održavanja ograđenih pašnjaka visok, ovakva tehnologija može relativno brzo da se isplati kroz bolju organizaciju ispaše i manju potrebu za fizičkim radom. Manji proizvođači, kojih je u Srbiji najviše, suočili bi se sa većim početnim ulaganjem koje nije lako opravdati bez jasnog i brzog povrata.

Sa druge strane, koristi nisu zanemarljive ni za srednja gazdinstva, posebno u brdsko-planinskim krajevima gde je kontrola stoke otežana. Praćenje kretanja i zdravlja životinja u realnom vremenu može smanjiti gubitke i povećati produktivnost, što dugoročno utiče na veću zaradu. Ipak, dodatni izazov predstavlja infrastruktura, jer stabilna mreža i pristup internetu još uvek nisu jednako dostupni u svim ruralnim delovima zemlje.

Stručnjaci zato ocenjuju da bi ova tehnologija u Srbiji mogla da zaživi postepeno, najpre kod većih i modernijih proizvođača, dok bi šira primena zavisila od pada cena uređaja i eventualnih subvencija. 

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Bonus video: